Gordana 1 : proročanstvo na Kamenitim vratima

Ovo Zagorkino najopsežnije djelo govori o godinama vladavine hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina, njegovoj smrti, borbi udovice Beatrice od Napulja i nezakonitog sina Ivana za prijestolje krajem 15. stoljeća. Glavna junakinja Gordana Brezovačka razapeta je između svete dužnosti prema domovini i osobnih osjećaja te je tako upletena u niz spletki oko naslijeđa i stranih političkih interesa. U lijepoj i odvažnoj Gordani odražavaju se običaji epohe, povijesna zbivanja, konfrontiraju želje i nade pobjednika i pobijeđenih. Zagorkina magična sposobnost da poput Šeherezade iz Tisuću i jedne noći neprestance izmišlja nove priče, da u njih uvodi nove junake, smišlja nove epizode kroz koje defiliraju lica odjevena u blistave kostime, snažnija je od čitateljeva racionalnog poimanja stvarnih povijesnih činjenica. U Gordani – kraljici Hrvata čitatelji se susreću s pokušajem sentimentalnoga i iracionalnog opravdanja i objašnjenja hrvatske povijesti. Pisana u tradiciji feljton-romana, Gordana pokazuje, možda više nego njezina ostala djela, težnju da se uhvati u koštac s velikim temama nacionalne povijesti. Jedan je lik prikazan u kontrapunktu s povijesnim zbivanjima u rasponu od prvih godina vladavine Matijaša Korvina (1458-1490) pa do bitke na Mohačkom polju (1526). Lijepa i odvažna žena biva neprestano razapinjana između svete dužnosti prema domovini i osobnih osjećaja te je tako upletena u spletke oko nasljeđa, nestanka kraljevske loze, stranih političkih interesa. Njezina se sudbina u Zagorkinoj romanesknoj obradi pretvara u zrcalo u kojemu se odražavaju običaji epohe, putovi povijesnih zbivanja, konfrontiraju želje i nade pobjednika i pobjeđenih.