Oslobođeni Jeruzalem

Sukob kršćanskog i muslimanskoga svijeta, sukob dobra i zla, svijet bitaka, dvoboja i putovanja fantastičnim krajolicima, svijet pozitivaca – odvažnih i hrabrih vitezova, svijet negativaca – zavedenih, mahnitih ili neodlučnih ratnika, svijet erotike i krvi, svijet svetaca i anđela, vragova i čarobnjaka, svijet psiholoških lomova i moralnih dilema oko izbora između slave i poniznosti, moći i skrušenosti, ljubavi i mržnje, gorke pobjede i neutješna poraza… Možda bi tkogod pomislio da najavljujemo najnoviji holivudski spektakl, no riječ je o sižeu jednog od najreprezentativnijih baroknih epova, junačkoga spjeva Oslobođeni Jeruzalem talijanskoga klasika Torquata Tassa, objavljenog 1581. Uzimajući za središnju temu epa stvarni povijesni događaj – Prvi križarski rat i zauzeće Jeruzalema 1099. – Tasso je u 20 pjevanja ispjevanih u oktavama izgradio stilsko, metričko i srokovno remek-djelo. To je spjev složene fabule i kompozicije koji u narativnome dijelu idealizira povijesnu stvarnost kombinirajući istinu i fikciju, uvodeći u priču raskošno obilje likova i događaja, vojničkih, zemljopisnih i mitoloških odrednica, hiperrealističkih, mističkih i znanstvenofantastičnih opisa kršćanske vojne te pacifističkih i antiratnih poruka. Tradicija prevođenja Oslobođenog Jeruzalema na hrvatski jezik stara je koliko i izvorni prvotisak, no gotovo u potpunosti riječ je tek o fragmentima. Prvi cjelovit i za tisak prikladan prijevod Gjorgja Ivankovića objavila je Matica hrvatska tek 1965. u Olimpu – čuvenoj biblioteci najslavnijih svjetskih epova u hrvatskome prijevodu. Tomasovićev kritički prepjev, njegovo životno prevoditeljsko djelo, poštuje stroga traduktološka načela koje autor obogaćuje unoseći u prepjev duh i leksik stare dubrovačke književnosti smatrajući da prijevodna verzija »treba odražavati i razdoblje kad je izvorni pjesmotvor nastao, eda bi posjedovao kopču s davnim (baroknim) književnim vremenom«.