Bioetička Europa našeg doba

Ostali autori: Iva Rinčić Opis: Struje, kormilari, sidrišta. Metafora otoka odavno se koristi u bioetici, barem u Hrvatskoj: ne samo da je Hrvatsko bioetičko društvo registrirano na Lošinju, da se ondje već gotovo dva desetljeća održavaju najznačajniji susreti bioetičara šire regije, da su tu nastale i neke utjecajne deklaracije i ideje, već je otočnost i inače po mnogočemu svojstvena bioetičarima kao zagovornicima napuštenih ili još nedovoljno osviještenih vrijednosti i stavova. Osim toga, čitava ova knjiga svjesno počiva na maritimnim aluzijama nepredvidljivosti struja, privremenosti sidrišta i nepresudnosti kormilara: ne samo da si laskamo da nas, primorce, more čini otvorenijima od drugih, već nam se čini da upravo mare nostrum može koješta objasniti u povijesti, pa i budućnosti bioetike koju zagovaramo. Jedno od otkrića koje može zbuniti um odgajan u objektivnim znanostima zasnovanim na dokazima, jest nevjerojatna raznolikost bioetičkih struja svojstvena osobito današnjoj Europi. O čemu ovisi kojoj će se struji neki pojedinac ili institucija prikloniti? Vjerojatno je za to odgovorno više čimbenika: neki tragaju za novim i žele u tome biti prvi, drugi više vole ustrajati na vlastitom putu odnosno putu koji su prihvatili i naslijedili, a treći jednostavno ne žele imati išta zajedničko s drugima, pa se odlučuju za ono čime se drugi ne bave. Moguće je da u nekim slučajevima ulogu igraju i interesi većih skupina: kako bilo da bilo, struje razvoja bioetike početkom XXI. stoljeća poprilično su podijelile bioetičare, ponekad do razmjera pravih ideoloških ratova. Ne radi se ovdje o ratu profesija: na strani integrativnih bioetičara i bio-medicinskih etičara ima jednako liječnika, filozofa i teologa. Ovdje se radi o ratovima institucija, časopisa, konferencija i ljudi, donekle sljedbenički svrstanih oko središnjih autoriteta, ali ponajprije oko kulturnih i jezičnih preferenci. Hoćemo li jednoga dana doznati za neke dublje političke, diplomatske i ekonomske razloge zašto je netko nešto zagovarao, kočio ili ignorirao (kao što smo, zahvaljujući WikiLeaksu, doznali o akterima ratova oko GMO-a, primjerice), teško je reći, ali je sigurno da se sve struje neće same od sebe stopiti dokidajući antagonizme. Činjenica je da American Journal of Bioethics 2011. neće objaviti članak o Fritzu Jahru pod obrazloženjem da je u tom časopisu pisano o Potteru. Nekoliko godina kasnije, spomen Jahra u tom je časopisu velikodušno dozvoljen