Biseri Jadrana – Otok Rab

Nema grada bez otoka, ali ni otoka bez grada. Rab je u tom pogledu uravnotežen jer je njegov jedini grad bio zalogom promišljanja i oblikovanja danas dragocjene kulturne sredine. Miljenko Domijan, Rabljanin rođenjem, Slobodan Novak kojemu je otok Rab bio izgubljen i ponovo stečen zavičaj i brojni drugi autori slikaju karakter i povijesne mijene otoka blaženog dvojstva. Velebitska, pusta kamenita strana, s tek pokojom zalutalom travkom što traži životni prostor u škrtosti krajolika i britkosti bure, i južna, otvorena moru, ispružena suncu obrasla bujnim mediteranskim zelenilom bila je okvirom u kojem Rab bilježi kontinuitet naselja još iz predrimskih vremena. Ploveći među stranicama našeg Raba otkrit ćete kako je nastajala jedinstvena veduta četiri zvonika, kako se oko primata spore tri ulice, koliko je bogato umjetničko blago, što su za Rab sveti Marin i Kristofor i koliko je značenje Markantuna de Dominisa, znamenitog Rabljanina, znanstvenika, profesora filozofije, matematike, doktora teologije, nadbiskupa, diplomata i milorda što je život skončao kao uznik Inkvizicije i kojemu se tek moramo odužiti. Saznat ćemo kako Rab slavi, što mu znači šuma Dundo, koliko je za njegove brodograditelje važna ljepota linije, što mu krije podmorje, kako su Edward VIII. i Lady Simpson otkrivali čari otoka i njegove Rajske plaže. Bisere Jadrana Rab ispisali su Miljenko Domijan, prof. dr. Neven Budak, prof. dr. Ante Maletić, prof. dr. Vladimir Jelaska, Maja Fafanđel, Mia Rizner, Irena Radić Rossi, Marko Vučetić, dr. Željko Španjol i Damir Barčić, Ivo Barić, Josip Antić, Braslav Karlić, Radovan Marčić, Dragan Magaš, Željko Peran, Dušan Mlacović, Antun Matušan, akademik Tonko Maroević, Roman Ozimec, a među više od 350 fotografija najviše je onih koje su snimili Mladen Šćerbe i Ljubo Gamulin.