Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti

Ostali autori: Filip Škiljan (ur.) Opis: Migracije, kultura, granice, države. Zbornik Dijasporski i nacionalno-manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države (zbornik s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 12. i 13. prosinca 2016. u Institutu za migracije i narodnosti) Prvi simpozij pod nazivom „Iseljeništvo naroda i narodnosti Jugoslavije i njegove uzajamne veze s domovinom” održan je u Zagrebu od 2 do 4. prosinca 1976. godine u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti (tada pod nazivom Zavod za migracije i narodnosti). Osnovni cilj simpozija bio je da se „znanstvenom i stručnom analizom uzroka i posljedica iseljavanja pripadnika naših naroda i narodnosti, njihova ekonomskog i političkog položaja, oblika okupljanja i aktivnosti u zemljama u kojima sr se naselili, te karaktera veza s etničkim maticama, dođe do šire spoznaje o najnovijem stanju i procesima u našem iseljeništvu”. Istaknuto je tada kako je zagrebački simpozij označio prekretnicu u istraživanju problematika iseljeništva koja je bila od krucijalne društvene važnosti. Od tog vremena dogodio se niz turbulentnih događaja koji su utjecali na promjene granica, država, identiteta ne samo naroda koji su živjeli u ex. Jugoslaviji već i njihove dijaspore. Stoga se javila potreba da se nakon četrdeset godina od održavanja prvog simpozija ispita što se to dogodilo s nekadašnjom „dijasporom naroda i narodnosti Jugoslavije” i koliko su iseljenici doista bili uklopljeni u unificiranu nacionalnu definiciju Jugoslaveni ili su ipak nacionalni identiteti tražili put svog opstanka i egzistencije. Raspadom Jugoslavije pojavile su se i „nove nacionalne manjine” dotadašnji konstitutivni narodi. Kako je pojam dijaspora vrlo širok, slojevit i heterogen, te opisuje čitav spektar etničkih/nacionalnih zajednica uvjetovanih različitim razdobljima, uzrocima i zemljama useljavanja, kao i mnogim drugim čimbenicima, taj se pojam u svojem totalitetu može obuhvatiti samo interdisciplinarnim pristupom. Dijasporske zajednice (raspršeni dijelovi nekog naroda/nacije u realnom prostoru svijeta) imaju svoju povijest. Povijest hrvatske i dijaspora naroda ex Jugoslavije različite su, ali imaju i određenih sličnosti jer su u povijesnim konstelacijama često dijelile prostor zajedničkih država te su u uvjetima iseljeništva često formirali zajednička udruženja kako bi lakše ostvarili svoje ciljeve Danas u novim i drugačijim društvenim uvjetima nametnula se i potreba za komparativnim istraživanjima nacionalnih manjina ili tzv. „novih manjina” (bivši narodi, a danas nacionalne manjine) nastalih nakon raspada SFRJ. (Hrvati u Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i dr., i obrnuto). Preliminarna istraživanja njihovih praksa i komunikacije ukazuju da se radi o tipičnim transnacionalnim zajednicama (uglavnom u realnom, ali ponekad i u virtualnom prostoru).. Svi naprijed navedeni razlozi bili su poticaj za organiziranjem drugog simpozija ili međunarodni znanstveno stručnog skupa pod nazivom „Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracija, kultura, granice, države koji je održan 12 i 13. prosinca u Zagrebu na inicijativu dr. sc. Marine Perić Kaselj i u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti te suorganizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika.