Druga poslanica

kojom obavješćuje svoje birače o svojem zastupničkom djelovanju u saborskom razdoblju 1886-1891. U Trstu, Tiskom Tiskare Dolenc 1891. Hrvatski narodni preporod koji se u drugoj polovici XIX. stoljeća odvijao u austrijskoj pokrajini Istri, kojoj su pripadali i Kvarnerski otoci Krk, Cres i Lošinj bio je prvenstveno potaknut htijenjem malobrojnih pripadnika crkvene i svjetovne inteligencije da se u pokrajini održi jezična ravnopravnost naspram talijanskog jezika, te da se u političkom smislu ostvari sjedinjenje Istre sa ostalim hrvatskim zemljama. Istarski sabor kao poprište borbe hrvatskih rodoljuba i preporoditelja bio je od 1861. godine jedino mjesto u kojemu su se navedena nastojanja pokušala ostvariti. Međutim, već primarni kulturni cilj nije bio ostvaren. Naime, u Istarskom saboru se do njegovog faktičnog djelovanja (1910.), odnosno formalnog raspuštanja (1916.) nije čula hrvatska riječ. Doduše, 1883. godine pokušao je dr. Matko Laginja progovoriti hrvatskim jezikom za zastupničkom govornicom, ali je, ne dovršivši niti prvu rečenicu zbog glasnog negodovanja talijanskih i talijanaških zastupnika, bio doslovno istjeran iz Sabora. Niti drugi, politički cilj nije dosegnut. Austro- Ugarska nagodba iz 1867. godine zacementirati će odvojenost Istre od Banske Hrvatske i Dalmacije. Uvidjevši blagovremeno takvu situaciju, porečko- puljski biskup Juraj Dobrila, uz svesrdnu pomoć đakovačko- srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, pokreće u Trstu 1870. godine Našu Slogu, prve novine u Istri na hrvatskom jeziku. Pokrenute sa svrhom što bržeg, jasnijeg i neposrednijeg širenja preporodnih ideja novine su odigrale krucijalnu ulogu u razvoju istarskog narodnog preporoda.