Izborni leksikon

Kad sam prije nekoliko godina počela pisati ovaj leksikon, suočila sam se s nizom metodičkih, analitičkih i tehničkih problema.Pitala sam se, ponajprije, kakvu bih knjigu trebala napisati. Što bi znanstvenoj, strukovnoj i političkoj javnosti u Hrvatskoj bilo najkorisnije i najpotrebnije: izborna enciklopedija, priručnik, leksikon ili rječnik?Enciklopediju sam isključila odmah. To je znanstveno i tehnički najzahtjevnije djelo koje iziskuje višegodišnji skupni rad brojnih stručnjaka, velika novčana sredstva i izvrsnu organizaciju rada. Na takve uvjete naprosto nisam mogla računati. Presudan je, pritom, nedostatak stručnjaka u Hrvatskoj koji se dugo, sustavno i temeljito bave izbornim studijama. Kako bi trebalo izgledati enciklopedijsko djelo, svjedoči International Encyclopedia ofElections (Rose, 2000), u čijoj je izradi sudjelovalo stotinjak najvećih svjetskih autoriteta s područja izbornih studija i političke znanosti uopće, a koja se pojavila dok sam radila na ovom leksikonu, te mije pomogla da metodički i tehnički jasnije razgraničim izborni leksikon od izborne enciklopedije.Odmah sam isključila i rječnik, tj. leksikon u njegovu užem pojmovnom smislu. Takvo se djelo čini nedostatnim da bitnije pridonose popunjavanju praznina u poznavanju izborne problematike u hrvatskoj javnosti. Doduše, neka se djela s područja izbornih studija skromno nazivaju rječnicima (dictionary), premda sadržajno i interpretacijski nadilaze taj pojam. Tako je rječnik izborne politike SAD-a sastavljen od »ideja, termina, pojmova, fraza i pravnih primjera koji odražavaju višedimenzionalnu prirodu predmeta« (Renstrom/Rogers, 1989, XIII). Široki konceptualni pristup pretvorio je, zapravo, to djelo u priručnik opće, a ne samo izborne nacionalne politike.