Jedan svijet – etika globalizacije

U Jednom svijetu, trećoj knjizi u hrvatskom prijevodu (uz Oslobođenje životinja i Praktičnu etiku), Peter Singer propituje etičke implikacije činjenice da živimo u jedinstvenom svijetu. Pitanja zagađivanja atmosfere, ribolova u ’ničijim’ vodama, apsolutnog siromaštva, dječjeg rada, dvostrukih mjerila Svjetske trgovinske organizacije, toleriranja masovnih zločina, kriterija vojne intervencije i pružanja humanitarne pomoći – tipična su pitanja etike globalizacije koja zahtijevaju specifičan pristup, širi i složeniji od pristupa koji uzima u obzir isključivo dobrobit vlastitih sugrađana. Polazeći od utlitarističkog načela jednakog uvažavanja interesa svih koji trpe posljedice nekog postupka, uz niz zanimljivih primjera i statističkih podataka, Jedan svijet ukazuje na etičke i praktične prednosti globalističkog svjetonazora. Kristalna jasnoća izražavanja i oštrina argumentacije najvažnije su odlike Singerova načina pisanja. Peter Singer (1946), nakon doktorata na Oxfordu kod R.M. Harea (1971.) vraća se u rodnu Australiju gdje pri Sveučilištu Monash u Melbournu osniva Centar za humanu bioetiku — disciplinu koja prije njega praktično nije postojala. Osnivač je i dugogodišnji predsjednik Međunarodnog društva za bioetiku. Djeluje i izvan akademskih krugova zalažući se, između ostalog, za umanjivanje apsolutnog siromaštva na globalnoj razini, uvažavanje interesa životinja i uvjetnu eutanaziju ljudskih bića koja su izgubila (ili uopće nisu stekla) status osobnosti. Za jednu od svojih mnogobrojnih knjiga (Rethinking of Life and Death, 1994), u kojoj brani stajalište da je kvaliteta života važnija njegove svetosti, dobiva nagradu za najbolju stručnu publikaciju godine. Djela su mu prevedena na preko 15 jezika, a predavao je na najprestižnijim sveučilištima širom Europe i Amerike. Zbog stavova koje zagovara njegovo pojavljivanje u javnosti često je praćeno prosvjedima. Godine 1999., uz veliki otpor dijela akademske i šire javnosti, prelazi na Sveučilište Princeton gdje preuzima profesuru W. Decamp pri Sveučilišnom centru za ljudske vrijednosti. Na području primjenjene etike i bioetike najcitiraniji je autor današnjice, a časopis New Statesman uvrstio ga je među 12 najutjecajnijih mislilaca našeg vremena.