Kad je svijet bio mlad

Knjiga Zorana Kravara Kad je svijet bio mlad : Visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam prvi je veći doprinos hrvatske humanistike proučavanju visoke fantastike (high fantasy), vrste popularne književnosti koja se naziva epskom i romantičnom fantastikom, ili najkraće fantasy. U 15 poglavlja razmatra se suodnos ranih i utemeljiteljskih fantasy djela – Hobita, Gospodara prstenova i Silmarilliona J. R. R. Tolkiena, Narnijskih kronika C. S. Lewisa, Panova blagoslova Lorda Dunsanyja, Zmije Ouroboros E. R. Eddisona, ali i opere Prsten Nibelunga R. Wagnera – i doktrinarnoga antimodernizma uobličenoga u nefikcionalnim djelima njihovih suvremenika Ludwiga Klagesa i Juliusa Evole, kao i kasniji odjek te veze na primjeru romanesknog ciklusa Zemljomorje Ursule K. Le Guin, filmskog serijala Zvjezdani ratovi Georgea Lucasa te recentnih hollywoodskih adaptacija Tolkienovih i Lewisovih romana. Iznose se potvrde za tezu da visoka fantastika kao prozna vrsta stvara književne protusvjetove koji, kroz pripovijest o restauraciji iskona, stoje nasuprot liberalnim i postprovjetiteljskim stečevinama. Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju kanonskih temelja žanra fantasyja iz pera autora knjiga Antimodernizam (2004), Svjetonazorski separei. Antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća (2005) i Uljanice i duhovi (2009). *** Zoran Kravar (1948), povjesničar književnosti, teoretičar stiha, esejist i pjesnik. Dosad je objavio knjige: Studije o hrvatskom književnom baroku (Zagreb 1975), Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu (Zagreb 1980), Das Barock in der kroatischen Literatur (Köln–Weimar–Beč 1991), Nakon godine MDC: studije o književnom baroku i dodirnim temama (Dubrovnik 1993), Tema »stih« (Zagreb 1993), Lirika i proza Antuna Gustava Matoša (s Dubravkom Oraić-Tolić, u ediciji Ključ za književno djelo, Zagreb 1996), Stih i kontekst: teme iz povijesti hrvatskoga stiha (Split 1999), Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne (s Nikolom Batušićem i Viktorom Žmegačem, Zagreb 2001), Antimodernizam (Zagreb 2004), Sinfonia domestica: članci o domaćoj književnosti 1. i 2. stupnja (Zadar 2005) i Svjetonazorski separei: antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća (Zagreb 2005), te Uljanice i duhovi (Zagreb 2009), za koju je 2009. primio Nagradu HAZU te Vjesnikovu nagradu za književnost Ivan Goran Kovačić. Dobitnik je Nagrade SFERA za esej o Tolkienu (2008).