Snježana Čolić

Kultura i povijest

8,00

Na zalihi

Težina 317 g
Format 17 × 24 cm
Autor

Izdavač

Mjesto izdanja

Zagreb

Godina

2006

Broj stranica

169

Uvez

Meki

Stanje knjige

Vrlo dobro

Socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture. U gotovo svim dosadašnjim teorijama kulture možemo uočiti naglašenu tendenciju ka selektivnom, vrijednosnom tumačenju kulture. Ta tendencija posebno je prisutna u hijerarhijskom konceptu kulture, koji u središte pažnje stavlja suprotstavljenost između »rafiniranog« i »neuglađenog« načina života kao i obrazovnog mosta između njih, što implicira vrednovanje. Analizom socio-kulturno antropoloških aspekata hijerarhizacije kulture nastoji se pokazati hijerarhijska (vrijednosna) pozadina korištenja temeljnih pojmova kao što su »kultura«, »civilizacija«, »progres«, »primitivan« i »povijest« – u dosadašnjim analizama kulture i društva. Osnovni cilj ove knjige je ustanoviti implikacije hijerarhijskog pristupa kulturi na dvije razine: intra-kulturnoj i globalnoj. Na intra-kulturnoj razini ovaj pristup manifestira se kroz određivanje »kulturnih podijeljenosti« (specifičnosti) unutar određene kulture (društva). U okviru te razine on je prije svega prepoznatljiv u diskusijama o »visokoj« i »niskoj«, tj. »elitnoj« i »narodnoj« kulturi. Naime, postojeća socio-kulturna struktura određena je različitim kulturnim obrascima u okviru kojih su se razvijali različiti segmenti društva (kulture). U teorijskim analizama i istraživanjima najčešće se razlikuju tri kulturna obrasca u vidu »visoke« (elitne), »narodne« (tradicijske) i »masovne« (popularne) kulture. Ovi obrasci često su se istraživali izolirano, što je rezultiralo kako vrijednosnim, tako i rezidualnim određenjem temeljnih pojmova (npr. kod etnologije »naroda«, a kod sociologije »kulture«). Ova statično-vrijednosna percepcija implicirala je optiku koja je dinamiku i promjene smatrala devijacijama (propadanjem) kulture, pa se na taj način previđala interakcija među ovim kulturnim obrascima…