Boro Pavlović

Ljepota riječi: slika, zvuk, stih

5,00

Nema na zalihi

Težina 705 g
Format 17 × 24 cm
Autor

Izdavač

Mjesto izdanja

Zagreb

Godina

2006

Broj stranica

158

Uvez

Tvrdi

Stanje knjige

Vrlo dobro

SKU: 069955 Kategorija:

Ovom knjigom zaokružuje se posthumno predstavljanje esejističke ostavštine Bore Pavlovića (Požega 1922 – Duga Resa 2001), klasika suvremenoga hrvatskog pjesništva, koju čine svezak neobuhvatljivih eseja naslovljen Ugodna pripovijest (Disput, 2003) i Album vedrine (Disput, 2005) s prosanjanim portretima odabranih hrvatskih književnika. Ljepota riječi donosi Pavlovićeve tekstove koji ponajbolje prikazuje Boru P. u onome svjetlu u kojemu je recepcijski i percepcijski prepoznat kao pjesnik izrazito ludističkog naboja i erudit golemih zaliha raznovrsnih znanja. U tome smislu zasigurno ne bi bio neopravdan potez da smo kojim slučajem predstavljanje pjesnika Bore Pavlovića kao esejista započeli upravo ovim njegovim tekstovima velike refleksivne svježine u kojima je – većini njih – upravo ono što zapravo jest: nepatvoreni i nepopravljivi pjesnik ma čega se god latio! To izvrsno ilustriraju tekstovi iz središnjeg bloka ove knjige naslovljenog Slika, zvuk, stih, u kojima Pavlović nadahnuto vješti bezbroj varijanti na istu temu: kako nastaje pjesma – preciznije: kako nastaje njegova pjesma, a koji bi se nepreuzetno mogli okrstiti esejima u stihu. Pavlovićevi pak eseji uvršteni u blok Umjetnost riječi teorijsko su fenomenski tekstovi koji o pojedinim poetološkim problemima (stećcima i njihovoj intertekstualnosti, mediteranizmu u našoj poeziji, putopisu i noveli u sklopu analize ljudskih aktivnosti koje mogu aktivirati) progovaraju na način koji tada, pedesetih godina prošloga stoljeća, uvelike anticipira pristupe književnome tekstu svojstvene suvremenim kulturnoantropološkim teorijama odnosno kulturnoj geografiji u onim esejima u kojima Pavlovića interesiraju specifični prostorni elementi književnoga diskursa. Posljednji u ovaj izbor uvršteni tekst svjedoči o Pavlovićevoj habitualnoj no neiživljenoj i prerijetko oprimjerenoj sklonosti znanstvenom diskursu: riječ je o studiji napisanoj zajedno s kemičarom Nenadom Trinajstićem, izvorno objavljenoj na engleskome pod naslovom On Symmetry and Asymmetry in Literature, koja se u ovoj knjizi prvi put objavljuje na hrvatskome.