Miroslav Krleža

Novele

Hodorlahomor Veliki, Veliki meštar sviju hulja, Mlada misa Alojza Tičeka, Smrt Florijana Kranjčeca, In extremis, Vražji otok, Smrt Tome Bakrana, Vjetrovi nad provincijalnim gradom, Smrt bludnice Marije, Smrt Rikarda Harlekinija, Na samrti, Hiljadu i jedna smrt, Cvrčak pod vodopadom. Miroslav Krleža (7.7.1893. Zagreb – 29.12.1981. Zagreb) je bio hrvatski pisac i enciklopedista. Smatra se piscem najznačajnijih tekstova u hrvatskoj književnosti 20. vijeka. Pokrenuo je mnoge kulturne inicijative, a sa ciljem kritičkog osvještavanja hrvatskog društva. Nakon mladalačkih ideja i zanosa, sa stečenim životnim iskustvom, mudrosti i znanjem, u Zagrebu je ostvario vrlo plodan književni rad. U periodu između dva svjetska rata živio je kao nezavisni pisac. Tada je razvio živu književnu djelatnost, pokrenuo brojne časopise, objavio obiman opus književnih dijela, vodio polemike sa svojim idejnim i književnim protivnicima. U periodu njegovog književnog stvaralaštva, od 1914. do 1981. godine, napisao je cijelu biblioteku pjesama, romana, pripovijedaka, drama, eseja, putopisa i polemika. Kroz svoja djela predstavio se kao veliki pisac i umjetnik. Snagom umjetničke riječi znao je oslikati društvenu stvarnost u svom vremenu i izvršiti vjerodostojan prikaz hrvatskog čovjeka. Krleža je bio pobornik marksističke ideologije i socijalizma, ali se u književnom radu uzdigao iznad ideološkog dogmatizma, iz razloga što se opredijelio za istinski humanizam. Bio je veliki borac za ravnopravnost i slobodu svih ljudi. Citati i izreke: „Govoriti o starim sramotama uvijek je poučno“. „I mjesečina može biti pogled na svijet“. „Sačuvaj me bože srpskog poštenja i hrvatske kulture“. „Ljudska glupost je neizmijerna“. „Može se, kad se hoće, ako se hoće tako, da pucaju kosti onima koji tako neće“. „Mrak i najružniju ženu pretvara u zagonetnu lutku“. Bibliografija Poezija i proza: „Pjesme“ I i II (1918. godine) „Pjesme“ III (1919. godine) „Hrvatski bog Mars“ (1922. godine; potpuna i konačna verzija 1933. godine) „Pjesme u tmini“ (1937. godine) „Novele“ (1924. godine) „Hiljadu i jedna smrt“ (1932. godine) „Povratak Filipa Latinovića“ (1932. godine) „Novele“ (1937. godine) „Balade Petrice Kerempuha“ (1936. godine) „Na rubu pameti“ (1938. godine) „Banket u Blitvi“ (1938., 1939., 1962. godine) „Zastave“ (1969. godine) Drame: „Legenda“ (1914. godine) „Maskerata“ (1914. godine) „Kraljevo“ (1915. godine) „Kristofer Kolumbo“ (1917. godine) „Mikelanđelo Buonaroti“ (1918. godine) „Saloma“ (1918. godine) „U logoru“ (1920. godine) „Adam i Eva“ (1922. godine) „Galicija“ (1922. godine) „Golgota“ (1922. godine) „Vučjak“ (1923. godine) „Gospoda Glembajevi“ (1929. godine) „U agoniji“ (1928. godine) „Leda“ (1930. godine) „Aretej“ (1959. godine) Eseji: „Evropa danas“ (1935. godine) „Deset krvavih godina“ (1937. godine) „Eppur si muove“ (1938. godine) „Knjiga studija i putopisa“ (1939. godine) „Dijalektički antibarbarus“ (1939. godine) „Moj obračun s njima“ (1940. godine) Pročitaj više na: https://www.biografija.org/knjizevnost/miroslav-krleza/

50,00 kn
Na zalihi
Autor

Izdavač

Mjesto izdanja

Zagreb

Godina

1955

Broj stranica

617

Uvez

Tvrdi

Format 14 × 20 cm
Težina 1075 g
Stanje knjige

Vrlo dobro

Na zalihi
SKU: 059195 Kategorija: