O modernoj školi i modernim nazorima o prirodi i čovjeku

Davorin Trstenjak jedna je od najosebujnijih ličnosti među hrvatskim učiteljstvom na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Rimska crkva bijaše, a još je i danas, najveća protivnica znanosti, duševne slobode i moderne škole. Gdje bi danas bila znanost, sva kultura i sloboda, da crkva nije imala tolike moći i svjetovne vlasti, ili da je nije nikad ni bilo ? ! Istočna kultura prešla je sa istoka u Grčku, a iz Grčke u rimsku državu. Da se je ta kultura, koja bijaše zaista velika i krasna, dalje slobodno razvijala i širila, Evropa bila bi danas kud i kamo kulturnija, slobodnija i sretnija, nego je sada, gdje u širokim slojevima vlada još uvijek duševno ropstvo i velika duševna tmina. Obazrimo se malo na klasičnoga Grka, pa ga sporedimo s kršćaninom iz prvoga kršćanstva i s onim iz srednjega vijeka. Grk je naturalista i racionalista, dok je kršćanin supranaturalista i supraracionalista. Kolika razlika u mišljenju izmedju naprednoga Grka i kršćanina ! Grk se raduje svijetu i životu, i život na zemlji mu je sve. Kršćaninu je život na ovoj zemlji vrijeme kušnje i priprava za život na drugom svijetu, za vječno blaženstvo. Tjelesna smrt je kršćaninu duševni preporod i oslobodjenje iz te ‘suzne dol ine’. Po riječima sv. lreneja nema kršćanin druge zadaće, nego da se skrbi, kako će umrijeti. Potlačivanje svega, što je svjetsko i tjelesno, trapljenje i zanemarivanje ‘griješnoga’ tijela, bio je ideja! kršćanskoga života. Grk je njegovao tijelo kao i duh, i mnogo je cijenio tjelesnu ljepotu. Grk je razvijao sve svoje sposobnosti i plemenio …