Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleža (7.7.1893. Zagreb – 29.12.1981. Zagreb) je bio hrvatski pisac i enciklopedista. Smatra se piscem najznačajnijih tekstova u hrvatskoj književnosti 20. vijeka. Pokrenuo je mnoge kulturne inicijative, a sa ciljem kritičkog osvještavanja hrvatskog društva. Nakon mladalačkih ideja i zanosa, sa stečenim životnim iskustvom, mudrosti i znanjem, u Zagrebu je ostvario vrlo plodan književni rad. U periodu između dva svjetska rata živio je kao nezavisni pisac. Tada je razvio živu književnu djelatnost, pokrenuo brojne časopise, objavio obiman opus književnih dijela, vodio polemike sa svojim idejnim i književnim protivnicima. U periodu njegovog književnog stvaralaštva, od 1914. do 1981. godine, napisao je cijelu biblioteku pjesama, romana, pripovijedaka, drama, eseja, putopisa i polemika. Kroz svoja djela predstavio se kao veliki pisac i umjetnik. Snagom umjetničke riječi znao je oslikati društvenu stvarnost u svom vremenu i izvršiti vjerodostojan prikaz hrvatskog čovjeka. Krleža je bio pobornik marksističke ideologije i socijalizma, ali se u književnom radu uzdigao iznad ideološkog dogmatizma, iz razloga što se opredijelio za istinski humanizam. Bio je veliki borac za ravnopravnost i slobodu svih ljudi. Citati i izreke: „Govoriti o starim sramotama uvijek je poučno“. „I mjesečina može biti pogled na svijet“. „Sačuvaj me bože srpskog poštenja i hrvatske kulture“. „Ljudska glupost je neizmijerna“. „Može se, kad se hoće, ako se hoće tako, da pucaju kosti onima koji tako neće“. „Mrak i najružniju ženu pretvara u zagonetnu lutku“. Bibliografija Poezija i proza: „Pjesme“ I i II (1918. godine) „Pjesme“ III (1919. godine) „Hrvatski bog Mars“ (1922. godine; potpuna i konačna verzija 1933. godine) „Pjesme u tmini“ (1937. godine) „Novele“ (1924. godine) „Hiljadu i jedna smrt“ (1932. godine) „Povratak Filipa Latinovića“ (1932. godine) „Novele“ (1937. godine) „Balade Petrice Kerempuha“ (1936. godine) „Na rubu pameti“ (1938. godine) „Banket u Blitvi“ (1938., 1939., 1962. godine) „Zastave“ (1969. godine) Drame: „Legenda“ (1914. godine) „Maskerata“ (1914. godine) „Kraljevo“ (1915. godine) „Kristofer Kolumbo“ (1917. godine) „Mikelanđelo Buonaroti“ (1918. godine) „Saloma“ (1918. godine) „U logoru“ (1920. godine) „Adam i Eva“ (1922. godine) „Galicija“ (1922. godine) „Golgota“ (1922. godine) „Vučjak“ (1923. godine) „Gospoda Glembajevi“ (1929. godine) „U agoniji“ (1928. godine) „Leda“ (1930. godine) „Aretej“ (1959. godine) Eseji: „Evropa danas“ (1935. godine) „Deset krvavih godina“ (1937. godine) „Eppur si muove“ (1938. godine) „Knjiga studija i putopisa“ (1939. godine) „Dijalektički antibarbarus“ (1939. godine) „Moj obračun s njima“ (1940. godine) Pročitaj više na: https://www.biografija.org/knjizevnost/miroslav-krleza/