Pšenični trbuh

Riješite se pšenice, riješite se težine i pronađite put povratka zdravlju Kada je 2011. godine prvi put objavljena, knjiga Pšenični trbuh (Wheat Belly) izazvala je silnu senzaciju i promijenila način na koji Amerika raspravlja o zdravlju i mršavljenju. Provokativna optužnica što ju je doktor William Davis sastavio protiv jednog od glavnih sastojaka prehrane i dalje nadahnjuje brojne ljude da se riješe pšenice. Sada je ta knjiga, broj 1 liste najprodavanijih knjiga New York Timesa, dostupna i u hrvatskom prijevodu. Svjedočeći tisućama slučajeva pacijenata koji su odustajući od pšenice povratili zdravlje, doktor Davis došao je do zaključka da je pšenica strahovito destruktivna komponenta prehrane, da u najvećoj mjeri doprinosi epidemiji pretilosti i da je uklanjanje pšenice iz prehrane ključno za dramatičan gubitak težine i optimalno zdravlje. Doktor Davis čitateljima nudi praktičan plan koji im pomaže da, korak po korak, usvoje novi način života bez pšenice. Utemeljen na najnovijim znanstvenim i nutricionističkim spoznajama Pšenični trbuh nudi poučno gledište na to što nas zapravo čini bolesnima, kao i akcijski plan pomoću kojega ćemo taj naizgled bezazleni sastojak prehrane očistiti sa svojih tanjura. Postoji više skrivenih razloga zbog čega su pšenični proizvodi glavni uzročnici pretilosti, dijabetesa, bolesti srca, raka, demencije, depresije i mnogih drugih modernih bolesti. Pšenica uništava naše zdravlje kroz mnoge mehanizme i povijest nove pšenice ide paralelno s poviješću kroničnih bolesti i pretilosti diljem svijeta. Naime, pšenica koja nam je danas dostupna nije ona ista pšenica od koje su naše (pra)bake mijesile kruh. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je genetske manipulacije i hibridiziranja kojima je stvorena kratka, zdepasta, tvrda, visokootporna biljka s puno većim količinama škroba i glutena nego što su imale starinske vrste pšenice. […] No kako ta nova stvar, koja do prije 50 godina nije postojala, utječe na naše zdravlje poljoprivredni znanstvenici nisu istraživali… Anita Šupe, iz Predgovora hrvatskom izdanju