Putovanja s Herodotom
€10,00
Na zalihi
Težina | 318 g |
---|---|
Format | 14 × 20 cm |
Autor | |
Izdavač | |
Mjesto izdanja | Zagreb |
Godina | 2011 |
Broj stranica | 247 |
Uvez | Meki |
Stanje knjige | Vrlo dobro |
Veliki je poljski novinar, reporter, pjesnik i pisac Ryszard Kapuscinski svog idealnog suputnika pronašao u jednom starom Grku koji se svijetom potucao dvije i pol tisuće godina prije njega, a čiji mu se životni put učinio neodoljivo sličnim njegovu vlastitu. Herodota danas jednako često nazivaju ocem povijesti kao i kraljem laži, što samo na prvi pogled može zazvučati kontradiktorno. Proteklo nas je stoljeće naučilo kako je historiografija tek vrsta fikcije pozlaćena autorizacijom društvenih institucija te zaštićena blagoslovom instanci moći. Herodot Halikarnašanin prvi se koliko nam je danas poznato usudio zabilježiti uspone i padove ljudskih jedinki kako bi njihove priče poslužile kao ogledne lekcije onima koji će doći nakon njih. Jer, povijest je učiteljica života, a pisana riječ jedino ljudsko oružje protiv mraka zaborava. Herodot koji je živio u petom stoljeću prije Krista držao je važnim zabilježiti navade i iskustva ljudi svog, ali i prošlih vremena, pa je iz tog razloga putovao ne samo Europom već i Azijom i Afrikom. Na svojim je putovanjima iz prve ruke pokušavao saznati zašto se dogodilo jedno, a ne drugo, što je vladare potaklo na osvajanje, a porobljene na pobune. Zahvaljujući onome što je naučio na svojim velikim istraživačkim putovanjima što su ga vodila od južno egipatske Elefantine preko ruba Arabije istočno od Egipta i Tira u Fenikiji pa sve do Međuriječja u Aziji Herodot je oblikovao i danas aktualan i zanimljiv svjetonazor. Upoznavši osim vlastite i velike kulture poput perzijske i babilonske, ali i nebrojenih tradicije malih naroda, Herodot ovako rezonira: razni narodi štuju zapravo ista božanstva pod različitim imenima, dok su glavni pokretač povijesnih zbivanja zavist bogova koji ne trpe preveliku ljudsku sreću, kao i kažnjivo samouvjerena ljudska obijest te naposljetku prolaznost i cirkularnost ljudskog postojanja. Činjenica da među ljudima proturječno različitih običaja postoje univerzalne sličnosti u Herodotu je budila sućut i duboki humanizam. Jednako su mu važne nesreće malih, kao i slava velikih u čemu je suvremenik velikih novinara i reportera modernog doba. A jedan od najvećih svakako je bio Ryszard Kapuscinski koji je više puta bio pretendent na Nobelovu nagradu.