Retrospektiva turizma Istre (SLO-HRV)

Dvojezično hrvatsko i slovensko izdanje. Monografija Retrospektiva turizma Istre jedan je od brojnih postignutih rezultata projekta Turizem kot skupna (kulturna) dediščina obalnega dela istrskega polotoka / Turizam kao zajednička (kulturna) baština obalnog dijela istarskog poluotoka (HISTUR), koji se odvijao od 18. siječnja 2014. do 17. rujna 2015. u okviru Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013. Projekt je povezao četiri partnera iz akademskog svijeta i kulturne baštine (muzejske djelatnosti), i to (1) Univerzo na Primorskem, Fakulteto za turistične študije – Turistico, Portorož, (2) Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, (3) Hrvatski muzej turizma, Opatija i (4) zavod Mediteranum Piran. Istraživači s oba fakulteta udubili su se u povijesni razvoj suvremenog turizma na obali slovenske i hrvatske Istre te utvrđivali sličnosti i razlike u pristupima i u vrijeme kada državnih granica u Istri još nije bilo. Političke promjene koje su se manifestirale u promjenama vlasti i granica same su po sebi diktirale formiranje četiriju različitih razdoblja istraživanja: razdoblje Austro-Ugarske Monarhije, međuratno razdoblje Kraljevine Italije, poslijeratno razdoblje socijalističke Jugoslavije te naposljetku i razdoblje dviju neodvisnih država, Republike Slovenije i Republike Hrvatske. U svakom su razdoblju prikazane glavne značajke razvoja turizma na tom prostoru. Iz istraživanja je posve jasno kakav je značaj imao turizam, koji danas već sam po sebi predstavlja specifičnu kulturnu baštinu poluotoka. Ova je monografija prva koja predstavlja pregledan multidisciplinarni prikaz razvoja istarskog turizma te time i laiku i stručnjaku ili akademski obrazovanom čitatelju otvara zgusnut uvid u prošlost te tako složene, a iznimno zanimljive grane. Želja je svih autora da knjiga pokrene razmišljanje o prošlim problemima, a prije svega o rješenjima te time pomogne pri oblikovanju suvremenih turističkih proizvoda. Mnoge djelatnosti, pa i one iz tzv. kreativne sfere, često se prilikom traženja, razvoja i implementacije (izvornih) suvremenih tvorevina osvrću u prošlost …, zašto se nečim sličnim ne bismo bavili i u okviru turizma …, ili još bolje, zašto se nečim sličnim ne bismo bavili i u okviru turizma na istarskom poluotoku? Na kraju, osim autorima i recenzentima, želio bih se zahvaliti i Petri Kavrečič, Zorani Medarič, Ivani Ribarić, Marini Barkiđiji i Nikolini Vaić na tehničkoj pomoći. Uz njih, na različite su načine surađivali i predstavnici ostalih partnerskih organizacija, kao i predstavnici drugih srodnih institucija vezanih uz temu projekta. Svima njima iskreno zahvaljujem na suradnji.