Slom Titove armije

JNA i raspad Jugoslavije 1987.-1992. Knjiga je pisana u nastojanju da se, koliko je moguće, zadovolji temat­ski i kronološki pristup. U prvom dijelu knjige to je više izraženo no u drugom dijelu. U uvodnim poglavljima dao sam pogled na Jugoslaviju i Armiju. Politički okvir jugoslavenske krize dan je uglavnom u kraćim cr­tama s tim da, gdje god je bilo moguće, temelj budu izvori JNA. U prvom dijelu rada uglavnom sam tematski i kronološki posložio osnovne značaj­ke djelovanja JNA do sredine 1990.: odnos prema Kosovu, Sloveniji i Srbi­ji, preustroj Jedinstvo i raspad SKJ. Odnos JNA prema Sloveniji i Hrvat­skoj manjim je dijelom imao istovjetne značajke pa je to dano u poglavlju koje ima značenje uvoda i za Sloveniju i za Hrvatsku, jer bi njihovo dije­ljenje bilo nepotrebno ponavljanje. Ovo se odnosi na razoružanje TO-a i daljnji odnos JNA prema TO-u, preustroj Jedinstvo-3, nastojanja JNA da održi potrebnu razinu borbene spremnosti, ratne planove i ratne vježbe. Izuzetak je pokušaj razoružanja paravojnih snaga iz siječnja 1991. koji je težišno bio čin Armije protiv Hrvatske, stoga je i dan u poglavlju o od­nosima JNA i Hrvatske. Posebni tematski dijelovi su odnos JNA s četiri­ma republikama koje su imale glavnu ulogu u krizi i raspadu Jugoslavi­je. Završni dio je tematski blok o nekim značajkama djelovanja Armije u ratu. Pitanje vojne organizacije dotaknuto je samo na nužnoj razini, to je ipak tema za povijest JNA, a držim da sam ipak dao osnovne značajke. Jedan od većih problema pri radu bilo je nastojanje da izbjegnem brojne i zamarajuće detalje, prvenstveno suhoparni jezik socijalističkog samo­upravljanja koji je u završnici postojanja Jugoslavije uglavnom bio šuplja fraza. U tome sam samo dijelom uspio, takvih mjesta u knjizi je i nadalje mnogo, no držim da bi bez njih ovaj rad bio osiromašen, napose što takva mjesta govore više i od najbolje interpretacije. Najveći problem s kojim sam se susreo pri pisanju ove knjige jest od­govor na pitanje u kojoj je mjeri JNA načinila otklon od Ustava SFRJ i iz njega izvedenih zahtjeva. U društvima s demokratskom tradicijom to ne bi trebalo biti teškoćom. No, ovdje jest pa je pitanje je li ga uopće moguće razriješiti jer otvara nimalo jednostavno pitanje legitimiteta i legaliteta Jugoslavije…