Sukob: Kako ideal suvremenog majčinstva ugrožava ženu

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Uredna. Između 1980. i 2010. godine u našem poimanju majčinstva dogodila se revolucija, a da je gotovo nismo ni primijetili. Riječ je o postavljanju majčinstva u središte sudbine žena. To se dogodilo iz nekoliko razloga: ekonomska kriza velik je broj žena vratila kući, naročito onih s niskom stručnom spremom i ekonomski najranjivijih. Zbog velike nezaposlenosti, majčinstvo je još više došlo u prvi plan: pružalo je veću sigurnost i mir nego neki loše plaćen posao koji se lako može izgubiti. Kriza je zato imala i negativne posljedice po evoluciju muškaraca kojoj smo se nadali. Počeo je rasti njihov otpor prema podjeli poslova i prema jednakosti. Tu se pridružuje još nešto: kriza identiteta kakva još nije viđena u povijesti čovječanstva. Sve to, udruženo s modernističkim zazivanjem novog naturalizma u duhu Jeana Jacquesa Rousseaua, iznjedrilo je pozivanje na majčinski nagon i ponašanje koje on zahtijeva. Što to konkretno znači? Danas biti u drugom stanju znači pridružiti se svojevrsnom obredu. Moderne majke moraju svome čedu pružiti najbolju moguću brigu: od višegodišnjeg dojenja, preko zajedničkog spavanja, platnenih pelena i barem godinu dana boravka s djetetom kod kuće, sve do kuhanja kašica od organskih namirnica, neprestanog nošenja, bez vikanja, kamoli lupanja po guzi: pred današnje je majke stavljen izazov kojem je rijetko koja dorasla, a koji kod njih izaziva u najmanju ruku frustracije. Svi su ti zahtjevi ženu vezali za kuću i domaćinstvo do razmjera kakvi nisu viđeni od 1950-ih, tvrdi Élisabeth Badinter, doajenka francuske intelektualne misli, u svom beskompromisnom djelu “Sukob : Kako ideal suvremenog majčinstva ugrožava položaj žene“. Misao da niste dorasli kao majka ako koristite mliječnu formulu, jednokratne pelene, čak i ako ne želite prirodan porod, misao koja je nametnuta očekivanjima okoline, potkopava u ženi osjećaj ženstvenosti, vlastite vrijednosti, pa čak i smislenosti. U svojoj oštroj, angažiranoj prozi, Badinter će uobličiti i imenovati ono što se već neko vrijeme rađa u našem društvu i našim umovima – stajalište kako je gore navedeni pritisak kao posljedicu proizveo generaciju iscrpljenih majki opterećenih krivnjom, što je samo jedan od razloga alarmantnog pada nataliteta na Zapadu. “Sukob” je oštra optužnica o nečujnom fanatizmu koji ženama efikasno onemogućuje dosezanje njihova punog potencijala.