Sapet u trajanje jedne noći i na prostor jednog poslovnog tokijskog kvarta, ovaj kratki roman donosi komornu priču o usamljenosti i otuđenosti. Život mlade studentice Mari, opterećene stereotipnim japanskim visokim očekivanjima na osobnom i poslovnom planu, iskočit će iz kolosijeka kad odluči provesti jednu noć izvan kuće, čitajući knjigu u zalogajnici. Kroz njezin susret sa starim poznanikom koji će je dovesti do upraviteljice hotela za jednu noć, čitatelju se nudi pogled u psihologiju, moralne i duhovne specifičnosti japanskog društva. Posebnost romanu daje fantazmagorični pogled u svijet usnule Eri, Marine prelijepe sestre, koji se vrti paralelno s glavnom radnjom.
Ovaj humoristički roman na trenutke zvuči kao da se Carrie Bradshow preselila negdje na selo te u stilu velike šminkerice pokušava preživjeti, što nije nimalo lako uz gomile domaćih životinja, seoske poslove i samostalno pečenje kruha. Na selu vlada sasvim drugačija atmosfera nego u gradu, a nije ni bez akcije koje autorica vješto rabi za niz humorističnih zgoda i nezgoda.
‘Jednom davno živio je u Berlinu, u Njemačkoj, čovjek po imenu Albin. Bio je bogat, ugledan, sretan; jednog dana je napustio svoju ženu zbog mlađahne ljubavnice; volio je; nije bio voljen; i njegov život je završio u katastrofi.’ Tako počinje Smijeh u tami Vladimira Nabokova; ovo je, kaže nam autor, cijela priča osim što on počinje odavde, sa svojom karakterističnom blistavom vještinom i ironijom, i briljantno pretvara bajku u jeziv, originalan roman ludosti i destrukcije. Usred weimarskog miljea zvijezda nijemog filma, umjetnika i kandidata, Nabokov stvara nemilosrdno remek-djelo dok Albinus, ostarjeli kritičar, postaje plijen vlastitih želja, svoje tinejdžerske ljubavnice i Axela Rexa, njezinog spletkarskog suparnika naklonosti koji svoju najveću radost nalazi u padu drugih. Prvo objavljeno na ruskom kao Kamera Obskura 1932. Jedan od najomiljenijih Nabokovljevih romana, Pnin predstavlja njegov najsmješniji i najpotresniji lik. Profesor Timofey Pnin nesretno je dezorijentirani ruski emigrant nesigurno zaposlen u kampusu američkog sveučilišta 1950-ih. Pnin se bori da održi svoje dostojanstvo kroz niz komičnih i tužnih nesporazuma, sve vrijeme postajući žrtva suptilnih akademskih zavjera i manipulacija namjerno nepouzdanog pripovjedača.
Milena S. Pokupska je pseudonim Milene Sajvert. Milena Sajvert Pokupska rodila se u sv. Ivanu Zelini 1867. godine. 1880. svršila je učiteljsku školu u Zagrebu. Svoju službu započela je kao namj. učiteljica na pučkoj Školi u Hrnetiću, gdje je postala i pravom učiteljicom. Započela je književno raditi godine 1882. u Obzoru pod pseudonimom ‘Po- kupska’. Poslije bila je suradnica nekih dalmatinskih listova, kao: ‘Hrvatske’, ‘Seljaka’ i ‘Ekonomiste’. Pored toga pisala je u karlovačko ‘Svjetlo’ i u zagrebačke listove ‘Obzor’, ‘Vienac’ i ‘Prijatelj naroda’. Istodobno je pisala pripovijetke za koledare ‘Danicu’ i ‘Bistrički koledar’. U Zadru je izašla njena knjiga ‘Sedam glavnih grijeha’, a društvo sv. Jeronima u Zagrebu izdalo je njenu pripovijetku ‘Okove’, u kojoj je obradila narodnu priču o okovima u crkvi sv. Margarete kraj Hrnetića. U najnovije vrijeme prihvatila je jugoslavenska akademija za svoj zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena njenu radnju: Hrnetić – Narodni život i običaji. (Strohal, Grad Karlovac opisan i orisan 1906, 278-9)
Pretiskano iz Hrvatskog Sokola i Vienca.
The House on Mango Street is the remarkable story of Esperanza Cordero, a young Latina girl growing up in Chicago, inventing for herself who and what she will become. Told in a series of vignettes-sometimes heartbreaking, sometimes deeply joyous-Sandra Cisneros’ masterpiece is a classic story of childhood and self-discovery. Few other books in our time have touched so many readers. “Cisneros draws on her rich [Latino] heritage … and seduces with precise, spare prose, creat[ing] unforgettable characters we want to lift off the page. She is not only a gifted writer, but an absolutely essential one.” —The New York Times Book Review
Preveo i izdao Zbor duhovne mladeži zagrebačke.
Pripovetke Jovana Radulovića mogle bi se, po mnogo čemu, nasloviti onako kako se to činilo pre stotinak godina: Ispod Dinare, Sa Krke i Cetine, Iz Dalmatinske Zagore; one su strogo lokalizovane, i, takođe, u njima se nastoji na etnografskoj i istorijskoj određenosti. Međutim, Radulovićeva knjiga koja se sada našla u izdanju Savremenika SKZ zove se Golubnjača, i ovaj naslov već je dobra prilika za upozorenje zašto se knjige više ne mogu onako starinski naslovljavati. Reč golubnjača postavljena je u knjizi tako da se mora shvatiti kao jedno od njenih smisaonih žarišta, samo, to žarište se nikako ne može jednosmerno odrediti, nego se, naprotiv, ukazuje kao zbunjujuća složenica, kao predstava natopljena dvosmislenošću. Zadržaćemo se, za početak, na nekim od značenja ove reči u Radulovićevoj knjizi pripovedaka. Golubnjača je naslov koji je celoj knjizi podarila jedna od pripovedaka, time obezbeđujući sebi povlašćen položaj. U ovoj pripoveci objašnjena je i naša reč: Golubnjača je, naime, jedna od podinarskih jama bezdan ki u čijem se nedohvatu od pamtiveka gnezde golubovi, ali u koju su bacani, gluvi i slijepi psi, iznemogli konji i magarci; jama je, povrh svega, gutala i predmete ili bi ća bačene iz osvete, a u poslednjem ratu nad njom su ustaše vršile svoj strašni posao; posle toga, u nju …
BAR International Series 2461
Prva knjiga sadrži samo reprodukcije radova grupe Gorgona. Obje knjige uložene u zajedničku kutiju.
Naslovni stranicu izradio Eugen Feller.
Every weekend, in basements and parking lots across the country, young men with good white-collar jobs and absent fathers take off their shoes and shirts and fight each other barehanded for as long as they have to. Then they go back to those jobs with blackened eyes and loosened teeth and the sense that they can handle anything. Fight Club is the invention of Tyler Durden, projectionist, waiter and dark, anarchic genius. And it’s only the beginning of his plans for revenge on a world where cancer support
Kao nastavak knjige Njezino proljeće izlazi u ovome svesku druga knjiga Dr. Margarete Csaba pod naslovom: Njezin bijeli vijenac. Sam naslov nam kaže, da je ova knjiga namijenjena onim odraslim djevojkama, koie stoje pred velikom odlukom života, pred udajom. U svijetlu toga presudnog životnog preblema raspravlja knjiga i sva ona detaljna pitanja, koja sačinjavaju organsku cjelinu s udajom odrasle djevojke. A raspravlja ih onako, kako Dr. Margareta Csaba uvijek piše, t. j. ozbiljno, stručno, s bijelom profinjenom dušom kao što je bijel i vjenčani vijenac, koji resi glavu zaručnice na dan vjenčanja pred oltarom. U toj je knjizi sve čisto i neokaljano kao što su stranice Sv. Pisma i ako se raspravljaju pitanja, koja prečesto svom silovitom snagom ra· zapinju djevojačku dušu u godinama, kada se sprema da stupi pred oltar. Sve stranice knjige ispunjene su najčistijim kršćanskim duhom, koji prikazuje brak kao svetu zamisao i us’tanovu Božju i nerazrešivu sakramentalnu životnu zajednicu, kojoj je prva i najviše svrha: dijete. A usporedo s time zabacuje knjiga svetom ozbiljnošću sve one mračne pokušaje, koji idu zatim, da se ospori dužnost čistog života do vjenčanja, …
KAZALO Predgovor (Marko Karamatić) 9 Biobibliografije 29 Ljetopis franjevačke književnosti u Bosni 1650-1796 (M. K.) 53 Izvori i važnija literatura (M. K.) 57 FRANJEVAČKA KNJIŽEVNOST U BOSNI U XVIII. STOLJEĆU Fra Stjepan Margitić Ispovijed krstjanska i nauk znati se pravo ispoviditi 97 Fala ot sveti aliti govorenja ot svetkovina zabiliženi priko godišta 113 Fra I van Stražemanac Povijest Franjevačke provincije Bosne Srebrene 123 Fra Toma Babić Cvit razlika mirisa duhovnoga 143 Fra Lauro Šitović Pisna od pakla 165 Grammatica latino-illyrica 178 List nauka krstjanskoga 179 Fra Lauro Bračuljević Uzao šerafinske (naški) goruće ljubavi 183 Fra Marijan Lekušić Meditationes S. Bonaventurae to jest bogoljubna razmišljanja od otajstva otkupljenja čovičanskoga 200 Fra Stipan Badrić Pravi način za dovesti duše virni na život vičnji 205 Fra Jeronim Filipović Pripovidanje nauka krstjanskoga 211 Fra Antun Bačić Istina katoličanska 233 Fra Filip Lastrić Testimonium bilabium 239 Od’ uzame 263 Svetnjak 277 Nediljnik dvostruk 283 Pregled starina Bosanske provincije 288 Fra Petar Knežević Muka Gospodina našega Isukrsta i plač matere njegove 297 Pisme duhovne razlike 319 Osmina redovnička zabave duhovne 327 Fra Nikola Lašvanin Ljetopis 331 Fra Marko Dobretić Kratko skupljenje ćudoredne iliti morale bogoslovice svrhu sedam Katoličanske crkve sakramenatah 353 Fra Bona Benić Ljetopis sutješkog samostana 367 Fra Emerik Pavić Prosvitljenje i ogrijanje jesenog i zimnog doba iliti nediljne i svečane predike priko jeseni i zime 393 Ručna knjižica za utiloviti u zakon katoličanski obraćenike 406 Fra Jerolim Lipovčić Dušu čuvajuće pohođenje 411 Treći sad iliti istolmačenje Trećega reda 417 Fra Marijan Bogdanović Ljetopis kreševskoga samostana 420 Fra Vice Vicić Pisme razlike 442
The best known work of Ivan Goran Kovačić is Jama (The Pit). He penned it during the war, while in service near the town of Livno. The poem was written out of intellectual and ethical responsibility that condemns atrocities and massacres done by the Croatian Ustaše. It has been described as a metaphor about the sufferer, martyr, and victim: The sufferer is when a person without fault suffers. The martyr is when nonhumans torture a person. The victim is when the whips of injustice extinguish life. That is Goran’s metaphor. And his life. His work is an example of anti-war poetry with messages against torture, mass murders and war crimes. Jama was studied in elementary schools throughout the Socialist Federal Republic of Yugoslavia.
Ivan Lepušić (Zagreb, 10. ožujka 1855. – Apatovac kod Križevaca, 25. kolovoza 1906.), hrvatski je pjesnik i književnik. Po završetku učiteljske škole službuje najprije u Bosni i Hercegovini, a zatim u Hrvatskoj: Virje, Glogovnica i Apatovec, gdje ostaje do kraja života. Pisao je basne, crtice, pripovijetke, drame. Objavio je četrnaest knjiga proze i zbirku pjesama Pjesnička povijest.
Od veljače 1982. do lipnja 1983. izlazio je svake subote u zagrebačkom ‘Vjesniku’ feljton Pavla Pavličića pod stalnim nadnaslovom ‘Dobri duh Zagreba’. Tako se zvala i zbirka pripovijedaka istog autora (rođenog 1946. u Vukovaru, predaje staru hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) objavljena 1976. godine u biblioteci ITD. Sada se, evo, pojavljuje i knjiga sačinjena od tih feljtona, ali pod novim skupnim naslovom ZAGREBAČKI ODREZAK. U njoj je Pavličić sabrao 65 feljtona na zagrebačke teme. Evo što je o ovoj knjizi napisao njezin recenzent lgor Mandić: aUistinu, Pavličić je posebni ‘čičerone’ kroz imaginarne i stvarne predjele zagrebačkoga duha. Bilo da skicira obrise nekoga trga, ulice ili sastajališta, bilo da istražuje neki ‘apstraktni’ fenomen iz sfere ponašanja, običaja, govora, stila ili mode, on se nenametljivom kulturom i sa uvijek istim dobrodušnim (pod)smijehom snalazi s jednakom spisateljskom elegancijom. Ovaj vodič je obilježen kao ‘dobri duh’, što bi najbolje odgovaralo karakteru Pavličićeva sentimenta. Naime, čak i kad kritizira pojave koje nam svima idu na živce, kad se ljuti ili kad opisuje kritizere, Pavličić nikada nije jedak, zločest ili razoran. On je (na)pisao ove feljtone u namjeri, čini se, _da ljudi uživajući u finim opservacijama shvate i ono što u stvarnosti treba mijenjati nabolje. U tome je ‘konstrukt1vnost’ ovih Pavličićevih NOVIH ZAGREBULJA, što će sigurno u pravom tonu odjeknuti među poštovateljima njegova opusa, među pravim ‘zagrepčancima’ i svima onima koji bi to htjeli biti.
Iz Biblioteke Moja knjiga, pristiže nam novi naslov metodički obrađene lektire. Začuđene svatove je metodički obradila Ana Mesić, a pogovor napisala Marina Protrka. Riječ je o ljubavnom romanu, čija je radnja smještena u Istru, u drugu polovicu 19. st. Jedna neuzvraćena ljubav i jedna tajna, zabranjena, ali ustrajna ljubav, okosnica su priče. Uz još mnogo drugih likova, događaja, te pozitivnih i negativnih emocija, koje se isprepliću u ovom poznatom realističnom romanu. Osim samog teksta romana, kojeg na marginama knjige prate pojašnjenja manje poznatih i stranih riječi, u knjizi se još nalazi i bilješka o piscu, bibliografija Eugena Kumičića i riječnih nepoznatih riječi.
Nekoliko stotina članaka bogato ilustriranih crtežima i fotografijama, obrađuje izume i otkrića koji su obilježili ljudsku povijest, a obuhvaćaju: graditeljstvo, komuniciranje, strojeve, fotografiju, film i tv, mjere, odijevanje, prijevozna sredstva, medicinu, prehranu, energiju. Primjereno djeci starijeg osnovnoškolskog uzrasta.
Ovaj je rječnik neophodno potreban za čitanje Homerove Ilijade i Odiseje. S velikom korišću rabi srednjoškolskoj omladini, a dobro dolazi i svakome tko želi veličajne epopeje grčkog velikog pjesnika čitati u originalu.
