Zapisano i napisano: folkloristički spisi

Poredani po vremenu nastanka, tekstovi izviru jedan iz drugoga, pretvaraju se u poglavlja koja prate razmišljanja o folkloru tijekom proteklih desetljeća. Prividna stilska neujednačenost ozbiljnih studija i smjehovnih prodora u izlaganjima dade se bahtinovski pravdati u humanističkoj struci, a tematski pomaci samo pomažu osvjetljavanju temeljnih folklorističkih pitanja iz različitih vizura. Uostalom, pokazalo se da ti tekstovi i nisu toliko tematski raznoliki koliko se to u prvi mah činilo. Teorijsko promišljanje folklora i tradicijske kulture prepleće se s etnoteatrološkim raspravama – poveznica je proces međukulturne interakcije, dvojstvo pisanoga i usmenoga u širem kulturnom kontekstu folklorne izvedbe. Sadržaj: METATEORIJA U FOLKLORISTIC I FILOZOFIJA UMJETNOSTI. KAZALIŠNE KONVENCIJE I USMENA KOMUNIKACIJA. INSCENACIJA OBIČAJA KAO KAZALIŠNA PREDSTAVA. OBIČAJI I ETNOLOGIJA U VIDOKRUGU FILOZOFIJE. NEVERBALNI ASPEKTI USMENOKNJIŽEVNE IZVEDBE. ‘AUREA AETAS’. FAVORIZIRANI I ZANEMARENI ŽANROVI U USMENOJ TRADICIJI. PROBLEMI ETNOTEATROLOGIJE U FOLKLORU – ŠESNAEST GODINA NAKON »METATEORIJE«. ZAPISANO I NAPISANO: PROBLEM TEKSTA U FOLKLORNOM KAZALIŠTU. METODE HRVATSKE ETNOTEATROLOGIJE U EUROPSKOM KONTEKSTU. LOKALNO, REGIONALNO, NACIONALNO I GLOBALNO U FOLKLORNOME KAZALIŠTU. TEKSTOM O TERENU.