Zapisi iz podzemlja

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.) ruski je romanopisac ukrajinskih korijena i uz Tolstoja najveći predstavnik ruskog realizma. Ostao je poznat kao publicist i novelist te jedan od najznačajnijih književnika koji je ikada postojao. Smatra se kako je imao veliki utjecaj na književnost u svijetu, a malo koji pisac iz novijeg vremena mogao se tome oduprijeti, a što se najviše vidi u pokretima poput egzistencijalizma i ekspresionizma. Fjodor Mihajlovič Dostojevski rodio se 11. studenog 1821. godine u Moskvi od oca liječnika Mihaila koji se rodio u Ukrajini te majke Marije Fedorovne, žene veselog karaktera koja je voljela poeziju, ali nažalost umrla 1837. godine od bolesti sušice. Mihail je bio predstavnik nižeg plemstva i pretpostavlja se kako je bio ubijen zbog financijskih razloga moćnika koji su ga poznavali. Smatra se kako su iskoristili njegovu ovisnost prema alkoholu i sve htjeli prikazati kao samoubojstvo. Fjodor je bio silno povezan sa ocem, a nakon njegove smrti doživio je po prvi puta epilepsiju. Imao je težak život, a uz siromaštvo s kojim se svakodnevno borio, bolovao je od bolesti epilepsije te se još morao suočiti sa smrtnom kaznom u jednom od najgorih zatvora u Sibiru. Kako da to sve nije bilo dovoljno, Fjodor se morao suočiti i sa smrti najbližih članova obitelji. Želeći udovoljiti ocu dok je imao samo šesnaest godina upisao je vojnu akademiju, a nakon čega je pohađao inženjersku akademiju. Unatoč odlasku u vojsku i potrebu da studira inženjerstvo Fjodor je već tada osjećao kako velika ljubav i buduća profesija leže u pisanju. Počeo je s prijevodom Balzacovog djela Eugenija Grandet, a na početku stvaranja ugledao se na Gogoljev način pisanja i realizam, pa je tako zastupao napredne podjele u društvu, dokaz tome je roman ”Bijedni ljudi”. U to se vrijeme približio utopijskim socijalistima koje je predvodio Petraševski. Iz spomenutog perioda treba izdvojiti roman Dvojnik u kojem prikazuje raspad ličnosti Goljatkina koji pada u shizofreniju i uslijed svega toga počinju mu se ispreplitati stvarnost i mašta. Veliku ulogu u njegovu životu imalo je sudjelovanje u socijalističkom kružoku Petraševskoga, radi čega je 1849. godine bio osuđen na smrt, a nakon toga i pomilovan te otjeran u izgnanstvo u Sibir na deset godina. Povratkom iz zatvora što je opisao u djelu ”Zapisima iz mrtvog doma”, osudio je i napustio revolucionarno razmišljanje, roman ”Demoni” te krenuo putem misticizma, tražeći izlaz u pravoslavlju i stojeći uz cara te slavizam. (preuzeto s Lektire.hr)