Ad Astra

Antologija hrvatske znanstvenofantastične novele 1976. – 2006. Drugi urednik Aleksandar Žiljak. Ad astra je antologija hrvatske znanstvenofantastične novele od 1976. do 2006. godine. Ova knjiga govori o trideset godina hrvatske znanstvene fantastike. Od 1976. – godine u kojoj je utemeljen časopis Sirius i zagrebačko društvo za znanstvenu fantastiku SFera – do 2006. znanstvena fantastika u Hrvatskoj oblikovala se kao profesionalna književnost. Dva ozbiljna časopisa (Sirius, Futura), mnoštvo fanzina, nekoliko desetaka pisaca u više generacija, nekoliko romana svjetske kvalitete, jedan teoretičar svjetskoga glasa, desetak godišnjih zbirki, niz autorskih knjiga, konvencije, udruženja, te jedan rat između – sve ovo čini suvremenu hrvatsku znanstvenu fantastiku, koja ovom knjigom slavi svojih trideset – premda je postojala i prije – kontinuiranih godina.” U antologiji je predstavljeno četrdeset hrvatskih žanrovskih autora i autorica koji su pisali od početka izlaženja Siriusa do danas, a među njima nalaze se, osim poznatih književnika poput Predraga Raosa i Zvonimira Furtingera, i prominentni hrvatski novinari kao što su Hrvoje Prćić, glavni urednik hrvatskog izdanja National Geografic-a i HTV-ov Krešimir Mišak. Imena koja su poznata iz sasvim različitih područja u antologiji ne nedostaje: tu se našao i vlasnik Algoritma, Neven Antičević, a prva priča na koju ćete naići kad je otvorite bit će Tyrannosaurus renomiranog hrvatskog redatelja Branka Belana. No, ono što ovu antologiju čini posebnom jest i iznimno bogat i vrijedan popratni sadržaj koji pruža uvid u povijest i trenutno stanje hrvatske znanstvenofantastčne novele i domaće znanstvene fantastike uopće. Tako Ad Astra donosi bibliografiju domaćih znanstvenofantastičnih novela i minijatura od 1976. do danas, popis izvora za antologiju i bibliografiju, te popis svih dobitnika nagrade SFERA, jedine nacionalne žanrovske nagrade. Uz klasični predgovor, u knjizi su objavljena i dva eseja. Aleksandar Žiljak napisao je, posebno za Antologiju, isrcpan povijesni pregled hrvatske znanstvene fantastike, a Tomislav Šakić uhvatio se u koštac sa teorijom književnosti u eseju Znanstvena fantastika: kratke skice za opis žanra.