Bosansko-turski rječnik

Pouzdavši se u Boga zadubio sam se u misli, Te se u taj čas dosjetih Da skupim jedan rječnik na bosanskom jeziku, Nek i on prema sebi bude jedno svjetlo. Mnogo je lijepih rječnika napisano, Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih, Ali nema napisana na bosanskom jeziku, Ni sastavljena u prozi ni skićena u stihove… napisao je, između ostalog, u Uvodu u svoj rječnikna bosanskom jeziku, Muhamed Hevai Uskufi 1631. i poželio: Nek i on prema sebi bude jedno svjetlo… Želja mu se ostvarila. Historija jest svjetlost istine, a o svjetlosti kojom isijava ovaj najstariji rječnik na Balkanu, pisali su, osim njega i Evlija Ćelebi 1660., Aleksandar Giljferding 1859., Otto Blau 1868., Stojan Novaković 1869., Mehmed Handžić 1934., Derviš Korkut 1942., Muhamed Huković, Ahmet Kasumović, Ismet Smailović 1990. i drugi. Svjetlost istine kojom i dan danas zrači ovo kolosalno djelo Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku, potrebna je u svakom, a pogotovo u ovom vremenu. Protiv mraka najbolje se braniti svjetlom a bosansko–turski rječnik jest, kao što je rekao i njegov autor, sam po sebi jedno svjetlo. Prije 380 godina je zapisao: Mnogo je lijepih rječnika napisano, sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih, ali nema napisanog na bosanskom jeziku”. Rječnik Tuzlaka Muhameda Hevaije Uskufije, koliko je znanosti dosad poznato, je najstariji bosanski rječnik i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Do objavljivanja ove knjige, nitko se nije upustio u izučavanje do sada najstarijeg poznatog prijepisa iz Uppsale (Švedska).Sada je to ispravljeno.