Umjetnost i vlasništvo danas

Zarana uvidjevši, zahvaljujući marksističkoj lektiri i opredjeljenju u kojem je ostao ustrajan do kraja, kako kapitalizam kao specifičan historijski poredak, i prije svega kao društveno-vlasnički odnos, proizvodi nepravdu i nejednakost, te kako ti odnosi izgrađuju i sferu umjetnosti i reflektiraju se u njoj, dao si je u zadatak «pomoći, ma koliko malen taj doprinos bio, da se to društvo uništi.» Uvijek u opoziciji prema buržujskoj kulturi i društvu te nikad kolebljiv oko toga da u javnosti zauzme jasnu poziciju oko aktualnih političkih zbivanja, Berger je – posebno u počecima – bio meta osuda i zgražanja. (…) Iz današnje se perspektive to možda ne čini osobitim, ali valja podsjetiti na to da te prve tekstove – izbor kojih donosimo i na stranicama ovoga izdanja – Berger piše na vrhuncu hladnoratovskoga sukoba. U vrijeme kad je, naročito u sferi umjetnosti, dominirao konformizam, Berger je otvoreno stao uz socijalističku alternativu kapitalizmu, a vjera u socijalizam kao društvo jednakih prožima svaki njegov redak i nakon sloma socijalističkoga bloka. (…) Njegov je opus fascinantno bogat i raznovrstan: obuhvaća deset romana, četiri drame, tri zbirke poezije i 33 knjige nesvodljive u stroge disciplinarne kategorije – razmišljanja o politici, umjetnosti i svakodnevnom životu onih izvlaštenih, a plete se oko dvije temeljne preokupacije: umjetnosti i iskustva potlačenih. Kao dosljedni kritičar svijeta umjetnosti i kapitalističkoga svijeta, vidio je u umjetnosti specifično oružje: način da se dominantna slika svijeta demontira i da se stvori prostor koji otvara uvid u iskustvo potlačenih. Stoga na stranicama njegovih knjiga progovaraju mrtvi revolucionari, bolesni, migranti, radnici, seljaci, Palestinci. Širina Bergerovog zahvata i vremenski raspon tekstova od gotovo 60 godina učinili su nam ovaj ograničeni izbor teškim. Pokušale smo njime ocrtati konture mogućega političkog angažmana u suženu umjetničkom polju. Dakako, svijet se od pisanja nekih od izabranih tekstova umnogome promijenio, ali mnogi Bergerovi uvidi i danas su neobično valjani, čak i kad se radi o generalizacijama. Ono što svakako fascinira jest njihova konzistentnost, čak i kad su desetljećima udaljeni. (…) Naposljetku valja reći i to da u ruci imate prvi prijevod Bergerovih tekstova na hrvatski jezik. Iznimno nam je drago da upravo ovim izdanjem otvaramo biblioteku Tendencija. (iz Predgovora) biblioteka Tendencija UREDILE: Vesna Vuković, Ivana Hanaček, Ana Kutleša PRIJEVOD: Vesna Vuković DIZAJN: Hrvoje Živčić