Šegrtov čarobnjak
Original price was: €13,50.€10,13Current price is: €10,13.
Nema na zalihi
Težina | 1031 g |
---|---|
Format | 17 × 24 cm |
Autor | |
Izdavač | |
Mjesto izdanja | Zagreb |
Godina | 2018 |
Broj stranica | 332 |
Uvez | Tvrdi |
Stanje knjige | Kao nova |
Knjiga izraelskog povjesničara Ishaya Lande Šegrtov čarobnjak: liberalna tradicija i fašizam teorijska je i historiografska kritika liberalizma u kojoj autor polemički sugestivno pokazuje da liberalizam nije apsolutna opreka fašizmu, nego upravo obrnuto, da se naime u klasičnim tekstovima liberalizma mogu razaznati korijeni fašističke ideologije. Fašisti su se u pravilu klonili povezivanja s liberalizmom. No usprkos fašističkoj retorici fašizam nije bio autsajder u odnosu na liberalno, otvoreno društvo, već zapravo prisan insajder u tom društvu, koje usto i nije bilo bogzna kako otvoreno. U Šegrtovu čarobnjaku iznosim tvrdnju da liberalni poredak ni izdaleka nije bio antiteza fašizmu, njegov apsolutni Drugi, nego je znatno pridonio fašizmu i prožimao mnoga njegova dalekosežna očitovanja. Većina razornih i ekstremnih aspekata fašizma, aspekata koji se obično doživljavaju kao napadi na liberalizam – odbacivanje demokracije; diktatura; okomljivanje na racionalizam i znanstvenu objektivnost, propaganda, šovinistički nacionalizam imperijalistički i rasni rat – povijesno je nezamisliva izvan liberalnog okvira. Fašizam je bio organski proizvod razvoja uvelike (što znači ne potpuno) začetih unutar liberalnog društva i ideologije. Bio je to ekstreman pokušaj rješavanja krize liberalizma, proboja iz njegove aporije i spašavanja buržoazije od nje same. Svjestan sam činjenice da će tvrdnja o liberalno – fašističkoj srodnosti ideološke, društvene i povijesne prirode osupnuti neke čitatelje. Shvaćam da će je mnogi liberali smatrati odbojnom, ako ne i naprosto uvredljivom. Takvo je zgražanje očekivano, ali u mnogim ga slučajevima lišava opravdanosti argumentacija, koja ne zagovara obuhvatnu kritiku liberalizma. Za moju je argumentaciju, po svoj prilici, problematičnija činjenica da je iznenađujuće malo neliberalnih kritičara, bilo s desnice bilo s ljevice, dosad poduzelo pomno istraživanje liberalne tradicije u kontekstu proučavanja fašizma ili smatralo vrijednim ispitati klasične liberalne tekstove u potrazi za korijenima fašističke ideologije. Takav iznenađujući propust jedan je od razloga zašto je sveprisutni narativ koji fašizam i liberalizam smatra antitezama stekao unekoliko hegemonijski status.